Na našem blogu čitajte članke našeg savjetničkog tima u kojima se obrađuju razne teme važne za moderno poduzetništvo
Države članice EU na poreznim prijevarama vezanih uz PDV gube velike iznose poreznih prihoda (cca 100 milijardi EUR-a godišnje) te se s toga u zemljama članicama polaže velika pažnja na suzbijanje PDV prijevara. PDV prijevare najčešće se povezuju uz organizirani kriminal, odnosno organizirane skupine koje diljem Europske unije sprovode porezne prijevare, te za svoje operiranje biraju zemlje u kojima je borba protiv PDV prijevara manje učinkovita.
Kako bi se zaštitio državni proračun i spriječile PDV prijevare, porezne uprave kontinuirano provode mjere za otkrivanje trgovačkih društava koje sudjeluju u poreznim prijevarama, te svim silama pokušavaju uvesti sustave koje omogućuju rano otkrivanje poreznih prijevara (VAIS sustav, EUROFISC). Kako je poreznim upravama teško pratiti maštovitost organiziranog kriminala , prijevare se najčešće otkriju kada je porezni proračun već oštećen. Stoga su Porezne uprave zemalja članica EU i europsko pravosuđe osmislile i druge metode za nadoknađivanje gubitaka kao što je onemogućavanje prijenosa porezne obveze prilikom kupnje određenih roba iz drugih zemalja članica (primjer Nizozemske i Belgije), naplata poreznih gubitaka od strane drugih društava koje su uvučene u lanac prijevare te periodično obavještavanje poreznika o suspenziji PDV ID broja ukoliko ne obrazloži svoje poslovanje i potrebu za PDV ID brojem.
Ulaskom u EU, odnosno primjenom prijenosa porezne obveze Hrvatski proračun se također našao na meti PDV prijevara. Nažalost, o tome su naši poduzetnici slabo informirani mada oni zajedno sa državnim financijama snose rizik. Naime, svi mi iz naših poreza pokrivamo gubitke u državnom proračunu pa bi se itekako, zajednički sa Poreznom upravom, trebali potruditi da se spriječe takve porezne prijevare. Porezna uprava bi se trebala potruditi da ne stradaju nevini poduzetnici koji nisu znali ili nisu mogli znati da posluju sa osobama uključenim u prijevaru, te aktivno informirati poduzetnike o tom problemu, objavljivanjem smjernica, naputaka i sl.
Kako prepoznati kružnu prijevaru? Kružna PDV prijevara obično funkcionira tako da tzv. ”Nestajući trgovac- Missing trader” uveze neku robu/usluge iz druge zemlje članice pri čemu ne plaća PDV (prijenos porezne obveze) , te ono zatim kroz niz društava tzv.”Buffera” roba/usluga preprodaje uz malu ili nikakvu maržu pri čemu svako od tih društava, osim nestajućeg, ima pretporez i porez te se roba/usluga što rezultira vrlo malom obvezom PDV-a, te se u konačnici prodaje krajnjem kupcu ili ponovno izvozi bez zaračunavanja PDV-a. Nestajući trgovac najčešće uredno prijavljuje PDV, ali ga ne uplaćuje u državni proračun, te nakon nekog vremena postaje nedostupno poreznoj upravi, kupcima i dobavljačima. Društva bufferi služe kako bi zavarale trag, otežale otkrivanje lanca Poreznoj upravi i kako krajnji kupci robe/usluge ne bi posumnjali da se radi o poreznoj prijevari. Roba koja se najčešće koristi u takvim prijevarama je roba koja je brzo utrživa (npr. tehnička roba) te koja ima veliku vrijednost, a lagano se transportira. Kod PDV prijevara usluge se rjeđe koriste, jer je teže zavarati krajnje kupce, a kada se koriste najčešće se radi o prodaji raznih prava kao npr. CO2 certifikati, razne VOIP usluge ili druge digitalne usluge na koje se plaća PDV. Konačna šteta za državni proračun nastaje kada krajnji kupci ili izvoznici u konačnici koriste pravo pretporeza, a nestajući trgovac koji je robu naplatio nije platio PDV. Dok se otkrije da nestajući trgovac nije platio porez sve transakcije su već obavljene, trgovac je nestao kao i novac iz transakcija tako da prisilna naplata poreza najčešće nema nikakvih efekata. Ista situacija se javlja i kod tzv. Buffer društva. Tu počinju i problemi za poduzetnike koji su bili uvučeni u poslovanje sa prijevarnim osobama.
Kada se kružna porezna prijevara otkrije, praksa Porezne uprave u Republici Hrvatskoj je da provede povezani nadzor svih društava u kupoprodajnom lancu i u pravilu svima u nizu ospori pravo pretporeza bez obzira na činjenicu da li je društvo svjesno ili nesvjesno sudjelovalo u toj prijevari. Problem je što Porezna uprava Republike Hrvatske uopće nije educirala poduzetnike kako otkloniti rizik uvlačenja u poreznu prijevaru i rizik osporavanja pretporeza. U naše zakone nisu implementirane odredbe o obavezi provjere klijenta pa ih rijetko tko provodi. Na web stranicama porezne uprave postoji tek štura informacija o PDV prijevarama (objavljeno 22.09.2015.), a uvid u registar PDV obveznika omogućen je također tek tijekom 2015.g., ali iz njega je vidljivo samo da li je određeni poduzetnik PDV obveznik na određeni dan. Tako mnogi poduzetnici postaju kolateralne žrtve u lancu porezne prijevare i trpe velike gubitke zbog gubitka prava na pretporez za kupljenu robu ili usluge. Naime, prema presudi Europskog suda pravde C439/04 i C 440/04 , Porezna uprava ima pravo uskratiti pravo na odbitak pretporeza ukoliko dokaže da je poduzetnik znao ili je trebao znati da posluje sa prijevarnim osobama. Dakle, ukoliko ne poduzmete razumne mjere procjene rizika uključujući provjere klijenta (KYC provjere – Know Your Client) ili zanemarite upozoravajuće pokazatelje uključenosti u prijevaru, riskirate osporavanje prava na odbitak pretporeza što Vas može dovesti do velikih materijalnih gubitaka i nepotrebnih poreznih sporova.
Kako se onda uopće zaštititi? Poduzetniku u navedenom slučaju ne preostaje ništa drugo nego da u tijeku nadzora, žalbenom postupku i u postupku pred upravnim sudom dokazuje da nije znao ili nije mogao znati da posluje sa prijevarnim osobama. Prema presudi Europskog suda pravde C439/04 i C 440/04 , na koje se obično poziva i porezna uprava tijekom nadzora, u točci 51. navedeno je da se trgovci, koji su poduzeli sve mjere opreza koje bi se od njih mogle razumno zahtijevati, moraju biti u stanju osloniti na zakonitost transakcija, bez rizika od gubitka prava odbitka pretporeza. Tu točku presude Europskog suda pravde Porezna uprava u svom rješenju obično ne navodi, već obično tijekom nadzora donosi donosi zaključak da je poduzetnik trebao znati ili je znao da posluje sa prijevarnim osobama.
U postupku nadzora i/ili žalbenom postupku, ukoliko do njega dođe, pomoći će vam isključivo dokazi da ste provjeravali klijenta na način da ste provjeravali partnera u sudskom registru kao i ovlaštene osobe, da ste u dostupnim bazama provjerili da li osnivači imaju povijest osnivanja društava koje su završile u stečaju ili imaju evidentiran porezni dug, da imate brojeve telefona od odgovornih osoba i/ili komercijalista, da ste ponude zaprimali pisanim putem i da ste provjeravali cijene sa ostalim dobavljačima, da imate saznanja da prodavatelj ima povijest u branši (provjera referenci), da su uvjeti plaćanja približno isti kao i kod drugih dobavljača, da imate dokaz da je transakcija komercijalno opravdana (nabavljena roba prodaje se uz uobičajene trgovačke marže), da imate dokaz da ste provjeravali status ponuđenih dobara (zatražili deklaraciju ukoliko se pokaže da je roba iz uvoza , te da ste provjeravali uvoznika jednako kao i dobavljača), dokaz da ste provjerili da dobavljač u trenutku kupoprodaje ima važeći PDV broj (http://pdv-reg.porezna-uprava.hr/RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/home) . Budući da su se inozemne kompanije već odavno susrele sa problematikom PDV prijevara i rizicima koje iz njih proizlaze, one provode dosta detaljne provjere dobavljača. One niti sa jednim dobavljačem ne uspostavljaju odnos ukoliko on nije dostavio popunjen obrazac koji pokazuje strukturu vlasništva, reference i podatke o odgovornim osobama, te ukoliko taj dobavljač nije nakon izvršenih provjera uvršten u bazu odobrenih dobavljača. Taj obrazac je jako sličan upitniku kojim obveznici osiguravaju podake prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Bez obzira koliko povoljno nudite robu istu nećete moći prodati kompanijama koji provode te procedure bez da ste odobreni dobavljač.
Na žalost, u Republici Hrvatskoj još ne postoje dobro razvijeni postupci provjere niti baze podataka ili programska rješenja koji olakšavaju provođenje tih provjera, niti je porezna uprava izdala točne naputke i smjernice. Stoga bi poduzetnici trebali sami oformiti svoje procedure za provjeru novih poslovnih partnera, te oformiti evidencije o poslovnim partnerima kako bi mogli dokazati da su provjeravali dobavljače, te da nisu mogli znati ništa o prijevarnim postupanjima dobavljača.
Zbog toga predlažemo svim poduzetnicima da kreiraju obrazac za potencijalne dobavljače koji sadrži pitanjima o vlasnicima, odgovornim osobama, poslovnim partnerima (referencama), poreznom statusu i drugim pitanjima koji su nužni za procjenu rizika. Obrazac bi trebao svakako sadržavati i izjavu odgovorne osobe da jamči za istinitost podataka. Kod sklapanja poslovnog odnosa sa novim poslovnim partnerima dajte im obrazac i inzistirajte na njegovom popunjavanju prije uspostavljanja poslovnog odnosa, te nakon zaprimanja popunjenog obrasca provjerite podatke u dostupnim izvorima. Naravno da sve podatke ne možete provjeriti u javno dostupnim podatcima (npr. reference), ali podatke o vlasnicima, odgovornim osobama i poreznom statusu možete. Osim popunjenog obrasca od njih zatražite dokaz o nepostojanju poreznog duga na određeni dan (prihvatljiva i kartica poreza iz E-porezne). Tako ćete vidjeti da li potencijalni partner uredno prijavljuje i podmiruje svoje porezne obveze .
U slučaju sumnji da je ponuđač robe povezan sa prijevarnim radnjama, trebali bi o svojim sumnjama informirati Poreznu upravu putem Internet stranica Porezne uprave www.porezna-uprava.hr, u dijelu ”Pišite nam” odabirom teme ”Prijava zlouporabe sustava PDV-a” kako stoji u naputcima Porezne uprave objavljenim na njihovim Internet stranicama.
Neki od indikatori rizika :
Autor: Božidar Andrija Lukša, ovl.rač. (Objavljeno Lider)
