Blog

Kripto valute u poslovanju

U zadnje vrijeme često sa poslovnim korisnicima diskutiram na koji način sve smiju koristiti kripto valute, prvenstveno bitcoin. Naime, mnogi su stekli bitcoine ulaganjem viškom novčanih sredstava u tu kripto valutu ili su naplatitili neko od svojeg potraživanja u kripto valuti, a neki su se bavili i tzv. rudarenjem. Pitanja se ne odnose se toliko na evidentiranje u poslovnim knjigama, jer su se to gotovo svi naučili kroz evidentiranje stranih valuta, vrijednosnica te druge financijske imovine. Pitanja se više odnose da li mogu dio plaće isplatiti u kripto valuti, da li mogu u web shopu primati bitcoin ili drugu kripto valutu kao sredstvo plaćanja, kako fiskalizirati taj promet, da li se naplata kripto valutom tretira kao transakcijsko plaćanje ili kao gotovina ili kao ostala sredstva plaćanja, da li se odredbe za sprječavanja pranja novca odnose i na kripto valute i mnoga druga pitanja. To samo pokazuje koliko brzo se razvijaju poduzetnici, te kako brzo prihvaćaju novitete na tržištu, za razliku od državne administracije.  Državna administracija ne odgovara dovoljno brzo na promjene koje donosi tržište, te porezni obveznici za mnoge situacije u poslovanju kripto valutama imaju nejasno određene propise, te ne znaju kako da postupaju sa sredstvom plaćanja koje je već znatno prisutno na našem tržištu.   Za sada je Porezna uprava dala odgovore na neka pitanja i to prvenstveno na oporezivanje transakcija PDV-om i oporezivanja dobiti ostvarene prodajom kripto valutama, te za isplate plaća u kripto valuti te plaćanja i prihvat kripto

valute u prometu između pravnih osoba.  Ono što je bitno napomenuti sva izdana mišljenja odnose se na bitcoin, ali smatram da se ista primjenjuju na sve druge kripto valute.

Porezna uprava, odnosno Ministarstvo financija i druga zakonodavna tijela  trebala bi razmišljati u smjeru prilagođavanja i drugih propisa u svrhu uređivanja korištenja kripto valuta. Trebalo bi prilagoditi Zakon o fiskalizaciji prometa u gotovini, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o računovodstvu, te mnoge druge prateće propise.

Osim samih kripto valuta biti će potrebno zakonski urediti  i samu blockchain tehnologiju koja već ulazi u druge poslovne sfere kako što je distribuiranje naloga u transportu roba i distribuiranja narudžbi u trgovini. Pitanje je u koje sfere poslovanja će u narednih nekoliko godina uči ta tehnologija.  Zbog toga bi se trebalo razmišljati i o prilagodbama zakona o računovodstvu, koji se prema sadašnjim odredbama još uvijek oslanja pretežno na knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku i elektronske knjigovodstvene isprave. Ono što zakon o računovodstvu prihvaća kao elektroničku knjigovodstvenu ispravu  uvelike je zastarjelo prema ovoj sve probitačnijoj tehnologiji potvrde transakcija.  Naime pitanje je da li će za par godina teretni list, otpremnica kao klasični dokument za otpremu robe, odnosno dokaz o prijenosu vlasništva nad robom, uopće postojati u današnjem obliku. Blockchain tehnologija uvelike juriša na područje sklapanja ugovora na daljinu. Zakonodavac bi takve trendove trebao na vrijeme ne prepoznavati, u protivnom će nas nedostatak tih propisa dovesti do još veće zaostalosti u odnosu na zemlje koje te trendove na vrijeme prepoznaju. Kako smo mi visoko regulirana zemlja, za skoro svaku poslovnu situaciju morate proučavati niz zakona  to u pravilu sprječava uvođenje inovativnosti u poslovne procese. Zato Zakonodavac treba ili brže reagirati i omogućavati korištenje novih ideja i tehnologija ili samo propisati okvire na temelju predvidivog trenda razvoja tehnologija i omogućiti  njihovu primjenu u poslovnim procesima. Napominjem da nisam pristalica regulacije, već naprotiv deregulacije te smatram da je propisivanje okvira, odnosno smjernica puno fleksibilnije i primjerenije.

Oporezivanje kripto valuta porezom na dohodak i porezom na dobit

Porezna uprava zauzela je stav, kao i Porezne uprave nekih drugih zemalja, trgovinu kripto valutama tretirati kao trgovinu dionicama i drugim vrijednosnicama umjesto da koristi drugačiji pristup tretirajući kripto valute kao zvanične valute. S osnove prikupljanja poreza jasan mi je takav pristup jer prema našim poreznim propisima tečajne razlike ostvarene u rastu tečaja valute u kojoj se drži ušteđevina ne podliježu porezu na dohodak, kao niti zarade ostvarene na mešetarenju valutama. Naravno da bi poreznim obveznicima bilo draže da su kripto valute prihvaćene kao ravnopravne zvaničnim valutama te da je trgovanje njima oslobođeno poreza na dohodak, ali na žalost naša je Porezna uprava zauzela drugačiji stav.  Oporezivanje dobiti ostvarene prodajom kripto valute kao kapitalnog dobitka svakako je najmanje porezno opterećenje prema postojećim poreznim propisima.

Dakle, svoj stav  Porezna uprava iskazala je u svom mišljenju o oporezivanju dobitaka ostvarenih po osnovu trgovanja kripto valutama, te iz njega proizlazi da se tako ostvareni kapitalni dobitak oporezuje po stopi  od 12 % uvećano za prirez. Osim samog plaćanja poreza to je nametnulo ulagačima obavezu vođenja evidencija o ulaganjima kako bi u skladu sa odredbama članka 70. Zakona o poreza na dohodak mogli utvrditi osnovicu i obračunati porez. Ta evidencija treba sadržavati podatke o nabavnoj cijeni, prodajnoj cijeni, razlici ostvarenoj na toj prodaji, troškovima kupoprodaje i to sve prema FIFO metodi. FIFO  metoda označava metodu po kojoj se transakcije računaju na način da se prva ulazna cijena računa kao nabavna cijena za prvu izlaznu cijenu.  Sve transakcije koje se tako bilježe potrebno je obračunati za cijelu godinu, te je  kroz propisani JOPPD potrebno prijaviti osnovicu i iznos poreza do kraja veljače slijedeće godine za proteklu godinu. JOPPD obrazac se predaje  s danom i oznakom izvješća 31.prosinca godine za koju se izvještaj podnosi. Svi koji takav dohodak ostvaruju u inozemstvu, na raznim inozemnim platformama, te primaju isplatu iz inozemstva za realizirane prodaje dužni su podnijeti prijavu u registar obveznika poreza na dohodak na obrascu RPO.

Porezna uprava mišljenjem nije obradila dobitke ostvarene od prodaje kripto valuta ukoliko te dobitke ostvari trgovačko društvo ili obrt. Ostvarena dobit u tim slučajevima prilikom prodaje kripto valute ulazi u prihode trgovačkog društva ili obrta te se porez plaća ovisno o ostvarenom ukupnom rezultatu poslovanja.

Navedenim mišljenjem Porezne uprave riješeno je isključivo pitanje oporezivanje po osnovi trgovanja kripto valutama, ali ne i situacije zarade kripto valute takozvanim rudarenjem ili sličnim načinima prikupljanja kripto valute. Razlika između rudarenja i kupovine je velika jer se rudarenje obavlja uz ulaganje sredstava u informatičku opremu i kao rezultat korištenja iste u složenim procesima producira se nova vrijednost koja je iskazana u kripto valuti. Ukoliko fizička osoba stječe kripto valute na takav način, pod uvjetom da se time intenzivno bavi, takva vrsta aktivnosti bi se trebala tretirati kao samostalna djelatnost izjednačena sa obrtom (čl. 29 Zakona o porezu na dohodak), te bi se dohodak trebao utvrđivati na kao razlika između primitaka i izdataka. Trgovačka društva koja se bave takozvanim rudarenjem ili sličnim načinom prikupljanja kripto valuta ostvaruju prihode i rashode od te djelatnosti te im eventualna dobit ulazi u osnovicu poreza na dobit.

Neki od ulagača ulagali su u udjele u tzv. farme za rudarenje te bi se prihod s osnove tog ulaganja također trebao smatrati kapitalnim dobitkom, kao i razlike ostvarene prilikom prodaje udjela u tzv. farmama. Na prodaju udjela u tzv. farmama trebale bi se primjenjivati odredbe koje vrijede za prodaju udjela u trgovačkim društvima.

Oporezivanje kripto valuta PDV-om

Prema stavu Porezne uprave kripto valute smatraju se prenosivim instrumentom pa se na te transakcije primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost uključujući usluge posredovanja u vezi s tim virtualnim dobitcima.

Isplate plaća u kripto valutama

Prema stavu Porezne uprave koji je baziran na odredbama članka 92 Pravilnika o porezu na dohodak plaća i oporezivi primitci moraju se isplatiti na žiro račun ili eventualno tekući račun te isplata plaće ili drugih oporezivih primitaka nije moguća u kripto valuti. Taj stav je, prema mom mišljenju, dosta oprečan sa stavkom 21. Zakona o porezu na dohodak koji plaću definira kao sve primitke koje poslodavac u novcu ili naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa. Moje je mišljenje da bi poslodavac plaću koju želi radniku isplatiti u kripto valuti, pod uvjetom da to radniku odgovara, istu mogao na taj način isplatiti uz tretiranje iste kao plaću isplaćenu u naravi. Naime , ne vidim razlike između plaćanja plaće ili dijela plaće u šunkama, korištenju osobnih automobila ili u kripto valuti.

Prihvaćanje kripto valute kao sredstva plaćanja

Prema stavu Porezne uprave iznesenom u mišljenju pri plaćanju drugim pravnim osobama u bitcoinima, porezni obveznik mora se voditi pažnjom dobrog gospodarstvenika i za sve svoje transakcije voditi uredne poslovne knjige temeljem vjerodostojne dokumentacije, posebno s obzirom na činjenicu da se plaćanje kripto valutama provodi mimo transakcijskog računa. Zbog te činjenice, Porezna uprava je u svom mišljenju navela da je porezni obveznik obvezan voditi evidenciju o prometu na svom „virtualnom“ računu i na zahtjev Porezne uprave dati na uvid navedenu evidenciju s pripadajućim dokazima o izvršenim plaćanjima. U protivnom smatrat će se da je plaćanja izvršio gotovim novcem te je u tom slučaju obvezan poštivati sve odredbe iz relevantnih poreznih i računovodstvenih propisa koje se odnose na takav način plaćanja. Smatramo da se isto odnosi i na naplatu putem kripto valuta. Dakle, ukoliko obveznik fiskalizacije plaća račune kripto valutom, a iz nekog razloga ne vodi evidenciju prometa po virtualnom računu u svojim poslovnim evidencijama, porezna uprava ima pravo sankcionirati plaćanje bilo kojeg računa drugom obvezniku fiskalizacije ukoliko isti premašuje iznos od 5.000,00 kn. Ukoliko pravna osoba plaća fizičkim osobama treba uzeti u obzir da Porezna uprava smatra da se radi o isplati gotovine te se oporezivi primitci ne bi smjeli isplaćivati u kripto valutama.

Sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma i kripto valute

Svi obveznici provođenja mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma bi trebali obratiti znatnu pozornost na kripto valute. Pritom prvenstveno mislim na računovođe koji se ionako nalaze pred mnogim izazovima vezano uz tu tematiku. Računovođe bi trebale svoje interne indikatore za procjenu rizika stranke upotpuniti sa indikatorima koji se odnose na kripto valute, pratiti učestalost korištenja i porijeklo kripto valuta koje se koriste za plaćanje usluga. S obzirom da se korištenje kripto valuta i dalje razvija potrebno je predvidjeti i da će se trgovačkim društvima i obrtima posuđivati kripto valute, da će za dio tih kripto valuta biti postavljen zahtjev za dokapitalizaciju društva  ili da će privatna osoba garantirati za kreditne obveze društva svojim privatnim kripto valutama. Osim toga obveznici provođenja mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma trebaju biti svjesni da su se mjere trebaju dopunjavati bez obzira da li je Zakon propisana ta obaveza ili nije.

Autor: Božidar Andrija Lukša, ovl.rač.