Na našem blogu čitajte članke našeg savjetničkog tima u kojima se obrađuju razne teme važne za moderno poduzetništvo
Obrt, j.d.o.o ili d.o.o.
Jedna od prvih dilema kod pokretanja vlastitog posla javlja se već kod odabira organizacijskog oblika. Obrt , jednostavni d.o.o. ili d.o.o., što odabrati ? Odabir organizacijskog oblika ne bi se trebao bazirati samo na troškovima osnivanja i potrebnom kapitalu, već treba sagledati mane i prednosti svakog od organizacijskog oblika.
Prilikom odabira potrebno je razmotriti:
Obrt je svakako najjednostavniji oblik za registrirati. Registracija obrta traje najkraće, troškovi osnivanja su cca 500,00 kn, ali ograničenje je odgovarajuća stručna sprema koja je, za razliku od osnivanja trgovačkog društva, preduvjet da bi se obrt mogao osnovati. Osim toga, ograničavajući faktor je da obrt ne može egzistirati bez zaposlenih. Osnivač obrta automatski počinje plaćati doprinose koji iznose cca 1.900,00 kn mjesečno. Obrt, za razliku od trgovačkih društava, omogućava jednostavnije vođenje poslovnih knjiga (jednostavno knjigovodstvo) u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, sve do ostvarivanja primitaka od 3.000.000,00 kn ili drugih propisanih prisilnih uvjeta za prelazak oporezivanja u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Vođenje jednostavnog knjigovodstva može olakšati pokretanje posla jer su u pravilu niži troškovi računovodstva, te se u primitke računaju isključivo naplaćeni računi, a u izdatke isključivo plaćeni troškovi, pa će dobit obrta ovisiti o likvidnosti. Što je veća likvidnost obrta to je dobit obrta veća. Međutim, to može stvoriti lažnu sliku o uspješnosti obrta. Naime, ukoliko tijekom godine obrt naplati 100.000,00 kn , a do kraja godine obrtnik ne plati sve troškove već dio plaćanja troškova prenese u slijedeću godinu, obrt će iskazati pozitivno poslovanje bez obzira što stvarni troškovi možda premašuju rashode. Zato je kod kompleksnijeg poslovanja u obrtu nužno voditi niz pomoćnih evidencija kao što su stanje kupaca i dobavljača, praćenje kretanja robe i sl. Budući da je obrt vezan uz fizičku osobu, dobit obrta smatra se dohotkom i oporezuje se porezom na dohodak, progresivno po različitim stopama u rasponu od 12% do 40% uvećano za prirez, uz korištenje osobnih olakšica kao kod plaće. Kada se uzmu u obzir doprinosi koje obrtnik obavezno mora plaćati i progresivne porezne stope, porezno opterećenje obrta zna biti puno veće nego kod trgovačkih društva čim se ostvari „značajnija dobit“ . Najveća mana obrta je što obrtnik, osim propisanih izuzeća, odgovara svom svojom imovinom za poslovanje obrta, pa su rizici za obrtnika u odnosu na vlasnika trgovačkog društva veći. Jedna od većih prednosti obrta je da članovi obitelji mogu pomagati u poslovanju bez sklapanja ugovora dok to u trgovačkim društvima nije moguće bez sklapanja nekog oblika ugovora.
Jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) je trgovačko društvo koje se može osnovati sa 10,00 kuna temeljnog kapitala i idealno je za pokretanje uslužnih i intelektualnih djelatnosti sa malim ulaganjima u opremu. Troškovi osnivanja iznose cca 800,00 kn. Rješenje o osnivanju zna se čekati i do 30 dana. Ograničenja kod j.d.o.o. su da društvo može imati samo jednog direktora i do tri osnivača, a maksimalni temeljni kapital iznosi 19.900,00 kn. Na j.d.o.o. se primjenjuje Zakon o računovodstvu, te društvo vodi poslovne knjige prema načelima dvojnog knjigovodstva. Dobit društva oporezuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit po jedinstvenoj stopi od 20%. Kod isplate dobiti, isplata se još dodatno oporezuje porezom na dohodak u visini od 12% i pripadajućim prirezom na taj porez. Dok društvo ne donese odluku o pretvaranju u d.o.o. iz dobiti se izdvajaju pričuve od minimalno 25% dobiti, tako da se cijelim dobitkom ne može raspolagati. Najveća mana j.d.o.o. su naknadni troškovi preoblikovanja u d.o.o. . Prednost j.d.o.o. u odnosu na d.o.o. su isti uvjeti poslovanja uz manja inicijalno uložena sredstva. Prednost j.d.o.o. u odnosu na obrt je što vlasnik j.d.o.o. ne odgovara svojom privatnom imovinom za poslovanje bez obzira na činjenicu da su inicijalna ulaganja približno jednaka. Član uprave društva ne mora biti u radnom odnosu u društvu ukoliko je osiguran po drugoj osnovi, odnosno da je zaposlen kod drugog poslodavca. Ukoliko direktor nije osiguran po drugoj osnovi, a nije sklopio ugovor o radu sa društvom, dužan je prijaviti se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i plaćati obvezne doprinose kao član uprave. Kako je osnovica za doprinose za članove uprave koji nisu u radnom odnosu veća od prosječne plaće predlažem da direktor, ukoliko je nezaposlen, sklopi ugovor o radu sa društvom kojim upravlja.
Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je trgovačko društvo sa minimalnim kapitalom od 20.000,00 kn. Mnogi na 20.000,00 kn kapitala gledaju kao na trošak poslovanja pa stoga napominjem da je to novac koji ostaje na vašem poslovnom računu i koji se može koristiti za plaćane troškova poslovanja Troškovi osnivanja su višestruko veći nego za obrt ili j.d.o.o. te se kreću u rasponu od 3.500,00 do 5.000,00 kn. Za razliku od j.d.o.o., u d.o.o.-u ne postoji ograničenje o broju osnivača i članova uprave. D.o.o. je obveznik primjene Zakona o računovodstvu i obveznik je poreza na dobit, isto kao i j.d.o.o., te se dobit oporezuje isto kao i kod j.d.o.o.-a. Prednosti d.o.o. u odnosu na j.d.o.o. su da vlasnici nisu obavezni izdvajati 25% dobiti u pričuvu već istom u cijelosti raspolažu nakon plaćanja propisanih poreza. Osim toga d.o.o. ima bolji kredibilitet kod vjerovnika. Prednosti d.o.o. u odnosu na obrt iste su kao i kod j.d.o.o.. Kao i j.d.o.o., d.o.o. može poslovati bez zaposlenih pod uvjetom da je direktor osiguran po drugoj osnovi, odnosno da radi kod drugog poslodavca.
Osim odabira organizacijskog oblika važno je napomenuti da mogućnost odabira postoji i kod ulaska u PDV sustav, što isto tako smatram iznimno važnim kod pokretanja vlastitog posla. Svi navedeni organizacijski oblici do 230.000,00 kuna prometa mogu birati da li žele ući u sustav PDV-a, ali tu odluku trebaju donijeti prije početka poslovnih aktivnosti. U koliko novi poduzetnik propusti podnijeti prijavu u sustav PDV-a prije početka obavljanja poslovnih aktivnosti , a želio je uči u njega, tijekom te poslovne godine više ne može uči u sustav te u toj godini gubi sav pretporez po ulaznim računima, odnosno isti mu postaje trošak. Poduzetnik koji će uvoziti robu ili usluge, te želi svoje proizvode i usluge plasirati u inozemstvu drugim poduzetnicima svakako bi po našem mišljenju trebao uči u sustav PDV-a.
Do 3.000.000 kn prihoda obveznici PDV-a bez obzira na organizacijski oblik mogu PDV obračunavati po naplaćenoj realizaciji, čime mogu poboljšati svoju likvidnost. Napominjem da odabir obračuna PDV-a po naplaćenoj realizaciji kod j.d.o.o. i d.o.o. nema utjecaja na način vođenja poslovnih knjiga te se one u društvima uvijek vode po načelu dvojnog knjigovodstva. U pravilu, obračun PDV po naplaćenoj realizaciji kod trgovačkih društava samo komplicira vođenje poslovnih knjiga pa odluka da se PDV tako obračunava najčešće rezultira većim troškom računovodstvenih usluga.
Što se tiče parafiskalnih nameta (HOK, HGK, doprinos za šume, doprinos turističkoj zajednici spomenička renta, porez na tvrtku i dr.) svi organizacijski oblici jednako su podložni tim nametima i oni više ovise o djelatnosti koja se obavlja nego o organizacijskom obliku.
Kod pokretanja vlastitog posla, osim odabira organizacijskog oblika i donošenja odluke o ulasku u sustav PDV-a, važno je imati i plan izlaza iz posla. Od svih navedenih organizacijskih oblika obrt se najjednostavnije zatvara budući da prilikom zatvaranja sva imovina, potraživanja i obveze prelaze na vlasnika obrta te on za njih odgovara. Postupak zatvaranja obrta gotov je u par dana i ima minimalne troškove. Kod zatvaranja obrta radi se porezna prijava na dan zatvaranja obrta te se kalkulira dohodak od zatvaranja obrta koji je pojednostavljeno jednak zbroju imovine i potraživanja umanjeno za obveze. Na tako utvrđen dohodak plaća se porez po progresivnim stopama od 12% do 40 % uvećano za pripadajući prirez. Kod zatvaranja j.d.o.o. i d.o.o. provodi se postupak dobrovoljne likvidacije koji se vodi dok sva potraživanja ne budu naplaćena i obveze podmirene. U postupku likvidacije ne podnose se godišnje prijave za porez na dobit jer se poreznim razdobljem smatra cijeli period od dana pokretanja likvidacije do dana završetka likvidacije. Po okončanju postupka likvidacije podnosi se završna porezna prijava koja obuhvaća cijeli period. Tijekom cijelog postupka likvidacije društvo koje se likvidira dužno je voditi poslovne knjige, obračunavati i plaćati PDV. Nakon plaćanja poreza sva preostala imovina društva koja nije unovčena prelazi u vlasništvo osnivača društva. Troškovi postupka likvidacije za j.d.o.o. i d.o.o. iznose oko veću su od troškova zatvaranja obrta, jer uključuju troškove javnog bilježnika, sudskih pristojbi, oglašavanja i pozivanja vjerovnika. U slučaju da je u poslovanju došlo do problema zbog kojih se ne mogu namirivati vjerovnici u narednih 60 dana umjesto zatvaranja/likvidacije se provodi pred stečajni ili stečajni postupak. U stečajnom postupku trgovačkih društva vjerovnici se namiruju iz imovine društva, tj. stečajne mase u koju ne ulazi privatna imovina osnivača društva. Od 2015. godine institut stečaja omogućen je i za trgovce pojedince te obrtnike, ali iz stečajne mase obrta se izuzima samo oprema nužna za nastavak obavljanja djelatnosti dok ostala imovina obrtnika ulazi u stečajnu masu .
Radi lakšeg odabira u tablici iskazujem najčešće situacije koje treba razmotriti prilikom odabira organizacijskog oblika za pokretanje posla.
| SITUACIJA ZA RAZMATRANJE | OBRT | J.D.O.O. | D.O.O. |
| Sredstva za pokretanje posla ispod 25.000,00 kn | ● | ● | – |
| Sredstva za pokretanje posla iznad 25.000,00 kn | ● | – | ● |
| Ne želi se garantirati privatnom imovinom | – | ● | ● |
| Obiteljski posao, koristiti će se ispomoć uže obitelji | ● | – | – |
| Posao ima sezonski karakter | ● | – | – |
| Manji troškovi računovodstva | ● | – | – |
| Želi se obavljati više različitih djelatnosti | – | ● | ● |
| Osnivač je zaposlen kod drugog poslodavca | – | ● | ● |
| U budućnosti se planira prodati posao | – | ● | ● |
| Osnivač nema odgovarajuću stručnu spremu | – | ● | ● |
| Osnivač planira uključivati investitore | – | – | ● |
| U posao se želi uključiti više od 3 partnera | – | – | ● |
| Osnivači žele imati više članova uprave | – | – | ● |
| Planovi uključuju širenje na više lokacija | – | ● | ● |
| Planovi uključuju međunarodno poslovanje | – | – | ● |
| Želi se izbjeći komplicirani postupak likvidacije | ● | – | – |
| Žele se izbjeći veliki troškovi zatvaranja/likvidacije | ● | ● | – |
| Želi se imati mogućnost pokretanja stečaja | ● | ● | ● |
| Želi se imati bolji kredibilitet kod vjerovnika | – | – | ● |
| PDV se želi plaćati po naplaćenoj realizaciji | ● | ● | ● |
| Želi se ostati van sustava PDV-a | ● | ● | ● |
Autor: Božidar Andrija Lukša, ovl.rač. (Objavljeno Lider)
