Blog

Na našem blogu čitajte članke našeg savjetničkog tima u kojima se obrađuju razne teme važne za moderno poduzetništvo

LIDER – Izvori stjecanja imovine

IZVORI STJECANJA IMOVINE

 

Prilikom svake kupovine imovine koja se prijavljuje Poreznoj upravi kupac je u obrascu prijave poreza navesti izvore stjecanja imovine. Porezna uprava temeljem odredbi općeg poreznog zakona dužna je prikupljati podatke o izvorima prihoda i imovini svakog građana Republike Hrvatske te provoditi nadzor nad istim. Od 2017. godine Porezna uprava će osim uvida u žiro račune građana imati uvid i u tekuće računa građana. Uvidom u promete po tekućim računima građana Porezna uprava će nadzorom moći obuhvatiti veliki broj građana koji se snalazi na razne načine kako bi ostvarila dodatan prihod te one koje primaju dohodak iz inozemstva a ne prijavljuju ga. Građani nisu upoznati da ukoliko im rođak koji nije u direktnoj liniji pošalje novac, taj primitak smatra se dohotkom i trebao biti prijavljen uz plaćanje poreza na darove. Osim proširenja kontrole nad tekućim računima predviđeno je da će Porezna uprava steći uvid i u zemljišne knjige i katastarske knjige radi oporezivanja nekretnina koje započinje 2018.godine. Uvidom u te evidencije vlasništva i posjeda poreznoj upravi više neće biti poznata samo ona imovina koja je kupljena već i ona koja je stečena samostalnom gradnjom. Stanje štednje u bankama, fondovima i brokerskim kućama je također dostupno kroz izvještavanje o isplaćenim kamatama na temelju kojih je lako izračunati stanje ušteđevine. Sve te informacije koje prikuplja Porezna uprava zasigurno će u budućnosti to će dovesti do povećanog broja postupaka provjere izvora stjecanje imovina, te će se kontrola zasigurno proširiti i na potrošnju koja nije u skladu sa ostvarenim prihodima.

 

Postupak nadzora

 

Kada Porezna uprava pozove građanina na informativni razgovor zbog činjenica bitnih za oporezivanje kod stjecanja imovine znači da imovina koju je građanin stekao a za koju porezna uprava ima saznanja temeljem poreznih prijava i podataka koje prikuplja nije pokrivena izvorima za koje porezna uprava ima saznanja (veća imovina od prihoda u evidenciji porezne uprave). U tom slučaju će  građaninu biti uručen obrazac ”Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine” . U tom obrascu je građanin u roku od 8 dana dužan iskazati svu imovinu (nekretnine, pokretnine, umjetnine, ušteđevinu, vrijednosne papire)  koju posjeduje na dan podnošenja Obrasca kao i izvore financiranja uz dokumentaciju koja te izvore dokazuje u skladu sa uputom objavljenom na Internet stranici porezne uprave. Iz naše prakse pokazalo se da je najproblematičniji taj propisani rok od 8 dana. Naime, nije problem iskazati imovinu u roku 8 dana, ali je veliki problem iskazati sve prihode i prikupiti sve dokaze o tim prihodima ukoliko građanin nije vodio svoje evidencije, posebno što prihodi mogu datirati iz perioda kada porezna uprava nije sustavno vodila evidencije o prihodima građana ili kada za neke prihode nije postojala obaveza prijavljivanja poreznoj upravi. Evidencije o svim prihodima i rashodima rijetko tko ima,  jer građanima nije propisana obaveza čuvanja dokumentacije i vođenja takvih evidencija pa je prikupljanje svih tih podataka jako zahtjevan posao i zahtjeva vrijeme. Stoga predlažemo svima koji su obuhvaćeni ovim postupkom da odmah po primitku obrasca ”Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine” zatraže dodatan rok za ispunjavanje i dostavljanje istog kako se porezna obveza ne bi utvrdila na temelju nepotpunih podataka. Ukoliko taj zahtjev ne bude pozitivno riješen uz obrazac predlažem da se na obrazac stavi napomena da podatke o prihodima niste mogli ispuniti u tako kratkom roku te da će isti biti dopunjeni tijekom postupka. Nakon što građanin preda obrazac ”Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine” Porezna uprava započinje obradu prikupljenih podataka i provodi nadzor nad transakcijama. U postupku provođenja tog poreznog postupka Porezna uprava priznaje isključivo dokumentirane transakcije (stanja štednih računa, ugovori o kreditima/zajmovima/pozajmicama, bezgotovinske transakcije, potvrde i sl.) te uzima izjave od poreznog obveznika kao i drugih osoba. Ukoliko građaninu nije jasan postupak nadzora ili način popunjavanja Obrasca predlažem da se svakako zatraži stručna pomoć. U praksi sam se susreo da su nepotpuno ispunjeni Obrazac i nedovoljni prilozi uz obrazac rezultirali velikom poreznom obvezom zbog koje su se godinama vodili porezni i upravni sporovi, ali i kazneni postupci.

 

Nakon obavljene kontrole izvora financiranja i stečene imovine, u slučaju utvrđenog nesrazmjera između izvora i imovine porezna uprava izdaje zapisnik o obavljenom nadzoru u kojem utvrđuje poreznu obvezu po najvišoj poreznoj stopi poreza na dohodak uz obračun zateznih kamata. Zatezne kamate se zaračunavaju od roka za predaju porezne prijave za period u kojem je nesrazmjer nastao pa do dana izdavanja zapisnika. Na tako izdani zapisnik porezni obveznik ima pravo u roku od 20 dana podnijeti prigovor u kojem može iznijeti dodatne činjenice bitne za oporezivanje i osporavati zapisnikom utvrđene obaveze.  U prigovoru je potrebno navesti sve argumente protiv donesenog zaključka iznesenog u Zapisniku. Ukoliko prigovor poreznog obveznika bude prihvaćen, djelomično ili u cijelosti, porezna uprava izdati će dopunski zapisnik. Na dopunski zapisnik prema odredbama Općeg poreznog zakona porezni obveznik više nema pravo prigovora. Ukoliko porezna uprava odbaci prigovor na zapisnik kao neosnovan to će biti obavljeno putem izdavanja poreznog rješenja kojim se utvrđuje porezna obveza. Na to porezno rješenje porezni obveznik može izjaviti žalbu u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja. Žalbu razmatra drugostupanjsko tijelo porezne uprave. Ukoliko drugostupanjsko tijelo odbaci žalbu rješenje postaje pravomoćno i obaveza poreza dospijeva na naplatu. Jedini pravni lijek nakon toga je podnošenja tužbe protiv rješenja na Upravnom sudu, ali to u pravilu ne odgađa naplatu rješenjem utvrđene obaveze. Kada se radi o velikom nesrazmjeru imovine i izvora financiranja Porezna uprava podnosi kaznenu prijavu protiv poreznog obveznika bez obzira na naplatu poreza.

 

Koraci u postupku


Problemi u dokazivanju izvora stjecanja imovine

Do uvođenja JOPPD obrasca porezna uprava nije imala uvid u neoporezive isplate koje su primali građani od svojih poslodavaca, prihode od prodaje dionica, dividende (dok nisu postale oporezive) kamate od banaka, premija osiguranja, naknada šteta i sl. . Od uvođenja JOPPD obrazaca i za neoporezive isplate,  te od uvođenja poreza na kamate i dividende porezna uprava ima kompletniji uvid u prihode građana. Zbog takvih nepotpunih evidencija porezne uprave o prihodima građana teret dokazivanja često se svaljuje na poreznog obveznika što je najčešće u suprotnosti sa člankom 78. T. 1 Općeg poreznog zakona koji kaže da porezno tijelo snosi teret dokaza za činjenice koji utemeljuju porez. Tako u postupku nadzora porezni obveznik sam treba dokazati da je imao ušteđevinu, da je primao kamate koje su bile neoporezive, da je naslijedio novac, da je novac posudio, da je imao druge primitke ukoliko se radi o primicima koji poreznoj upravi nisu poznati iz sustavnog praćenja. Proizlazi da, ukoliko porezni obveznik želi biti siguran da može opravdati izvore stjecanja imovine, trebao bi voditi neku vrstu knjigovodstva u svrhu dokazivanja činjenica koji umanjuju porez. Kod formiranja vlastitih evidencija važno je obratiti pozornost na dokazivost transakcija i prikupljati dokumentaciju koja dokazuje iste.

 

Prijedlog evidencija prihoda  


Mnogi će građani smatrati da im ove evidencije nisu potrebne i da je su danas svi prihodi lako dokazivi uz praćenje koje sada provodi porezna uprava. Takvo razmišljanje je samo djelomično ispravno.  Sada je skoro sav prihod postao oporeziv, a i za neoporezive isplate koje isplaćuje poslodavac postoji obaveza izvještavanja Porezne uprave . Međutim iz prakse imamo primjer gdje je porezni obveznik trebao dokazati da je na dan 01.01.2005. imao ušteđevinu od koje je stjecao imovinu u periodu od 01.01.2005 do dana otvaranja nadzora, te iz čega ta ušteđevina proizlazi. Budući da pravni subjekti imaju obavezu čuvati dokumentaciju 11 godina (prije je taj rok bio i manji) dokumentacija o transakcijama se nije mogla pribaviti više od banaka niti drugih isplatitelja te su jedini dokazi bili ugovori, štedne knjižice i dokumentacija koju je posjedovao porezni obveznik. Porezna uprava u spomenutom slučaju je teret dokaza svalila na poreznog obveznika. Sreća je da je dotični porezni obveznik posjedovao svu tu dokumentaciju, mada za to nema nikakve zakonske obveze. Pitanje je kakav bi bio ishod poreznog nadzora da porezni obveznik nije svu tu dokumentaciju čuvao. Naravno da se ta dokumentacija u spomenutom slučaju nije uspjela prikupiti u propisanih osam dana već je prikupljana tijekom cijelog postupka nadzora.

Osim evidencija prihoda predlažem građanima da na temelju prosječne potrošnje naprave neku godišnju rekapitulaciju rashoda za život koji umanjuju izvore za stjecanje imovine. Ukoliko nemate te podatke Porezna uprava će temeljem dostupnih podataka procijeniti vaše rashode, pa je to relativno manji problem nego dokazivanje prihoda. Međutim, porezna uprava može pogrešno utvrditi visinu vaših izdataka za život te da kroz postupak procjene proizađe da su vam izvori za stjecanje imovine nedovoljni, odnosno da dolaze iz izvora koji podliježu oporezivanju po najvećoj stopi. S obzirom na potrošačke navike u Republici Hrvatskoj ukoliko Porezna uprava uvede još i nadzor nad potrošnjom na kreditne kartice poreznoj upravi više neće biti nepoznat niti jedan podatak o vašoj potrošnji. Za sada se kontroliraju građani koji su stekli znatnu imovinu, međutim pitanje je trenutka kada će porezna uprava na opisani način početi kontrolirati i građane koji troše iznad prijavljenih prihoda i odobrenih minusa po tekućim računima.

 

Zastara

Potrebno je napomenuti da u ovim postupcima Porezna uprava ne priznaje apsolutni zastarni rok. Za ove postupke kao i za sve postupke utaje poreza prema stavu porezne uprave koji je utemeljen na odredbama Općeg poreznog zakona zastara počinje teći onog trenutka kada porezno tijelo sazna za činjenicu bitnu za oporezivanje.  Pitanje je da li je takva odredba uopće ustavna jer je uglavljena u Opći porezni zakon prije par godina, a primjenjuje se retroaktivno na sve slučajeve i na razdoblja kada te odredbe nisu bile na snazi, ali o tome trebaju raspravljati stručnjaci za ustavno pravo. Porezni obveznici mogu se samo pripremati za postupak nadzora koji postaje sve obuhvatniji.

 

Autor: Božidar Andrija Lukša, ovl.rač. (Objavljeno Lider)